Vrste reči u srpskom jeziku — imenice, pridevi, glagoli i ostale
Marina Lukić · 2025-02-22 · 11 min čitanja
Poznavanje vrsta reči osnova je gramatike srpskog jezika. Na maloj maturi se redovno ispituje prepoznavanje i razlikovanje vrsta reči. U ovom tekstu ćemo proći kroz sve vrste reči — promenljive i nepromenljive.
Promenljive vrste reči
Promenljive vrste reči menjaju svoj oblik — deklinacijom (imenske reči) ili konjugacijom (glagoli). Postoji pet promenljivih vrsta.
1. Imenice
Imenice označavaju bića, predmete i pojave. Dele se na:
- Zajedničke (knjiga, reka, učenik) i vlastite (Beograd, Marko, Dunav)
- Konkretne (sto, kuća) i apstraktne (ljubav, misao)
- Zbirne (lišće, kamenje) i gradivne (zlato, voda)
Imenice imaju rod (muški, ženski, srednji), broj (jednina, množina) i menjaju se po padežima.
2. Pridevi
Pridevi opisuju osobine imenica. Dele se na:
- Opisni (kvalitativni) — lep, velik, pametan
- Prisvojni (posesivni) — Markov, majčin, dečji
- Gradivni — drven, zlatan, staklen
Opisni pridevi imaju određeni i neodređeni vid i stepene poređenja (pozitiv, komparativ, superlativ).
3. Zamenice
Zamenice zamenjuju imenice ili prideve. Osnovne grupe:
- Lične: ja, ti, on/ona/ono, mi, vi, oni/one/ona
- Pokazne: ovaj, taj, onaj
- Prisvojne: moj, tvoj, njegov, naš, vaš, njihov
- Upitne: ko, šta, koji, čiji, kakav, koliki
- Odnosne: koji, čiji (uvode zavisne rečenice)
- Neodređene: neko, nešto, neki
- Odrične: niko, ništa, nikakav
4. Brojevi
Brojevi označavaju količinu ili redosled:
- Osnovni: jedan, dva, tri, četiri, pet...
- Redni: prvi, drugi, treći...
- Zbirni: dvoje, troje, četvoro...
5. Glagoli
Glagoli označavaju radnju, stanje ili zbivanje. Ključni pojmovi:
- Glagolski vid: svršeni (pročitati) i nesvršeni (čitati)
- Glagolski rod: prelazni (čitam knjigu), neprelazni (spavam), povratni (češljam se)
- Glagolska vremena: prezent, perfekat, aorist, imperfekat, pluskvamperfekat, futur I, futur II
- Glagolski načini: imperativ (čitaj!), potencijal (čitao bih)
- Glagolski oblici: infinitiv, glagolski prilog sadašnji/prošli, glagolski pridev radni/trpni
Nepromenljive vrste reči
Nepromenljive vrste reči uvek imaju isti oblik.
6. Prilozi
Označavaju okolnosti vršenja radnje: brzo, tiho, ovde, sutra, mnogo. Dele se na priloge za mesto, vreme, način, količinu i uzrok.
7. Predlozi
Stoje ispred imenica i određuju padež: u, na, iz, sa, kod, pored, ispod, iznad, između.
8. Veznici
Povezuju reči, sintagme ili rečenice: i, a, ali, ili, da, jer, kada, dok, iako, mada.
9. Uzvici
Izražavaju emocije ili oponašaju zvukove: jao, oh, ura, bam, mjau.
10. Rečce (partikule)
Menjaju značenje reči ili rečenice: li, zar, ne, da, baš, čak.
Saveti za malu maturu
Na završnom ispitu najčešće se traži da učenik prepozna vrstu reči u rečenici. Ključ je naučiti pitanja: imenica — ko? šta?, pridev — kakav? čiji? koji?, glagol — šta radi? šta se dešava?, prilog — kako? gde? kad? koliko? U našim kursevima ovu temu obrađujemo sistematski, sa mnoštvom primera iz realnih testova.